Labin stari grad

Srednjovjekovni dragulj

Uz brojna znamenita mjesta, Istra je puna skrivenih ili manje poznatih ljepota, a jedna od takvih je i stari grad u Labinu, svakako jedno od ljepših srednjovjekovnih mjesta u Istri. Smješten je na brežuljku samo tri kilometra od mora s prekrasnim pogledom na Rabac i Cres. Sadašnji izgled stari je grad poprimio u srednjem vijeku, no vjeruje se da su ga osnovali Kelti još u 4. stoljeću prije Krista na mjestu nekadašnje gradine. Njegovo staro ime Albona prvi put se spominje 285. godine poslije Krista, a ono, prema povjesničarima, na keltskom znači „grad na brdu“.

Stari Labin je naselje akropolskog tipa. Nekad je bio utvrđen fortifikacijama iz 14. stoljeća, no dva stoljeća kasnije dobiva nove zidine. Grad se ponovno širi u 18. i 19. stoljeću, kada se zidine pretvaraju u stambene zgrade i palače. U to vrijeme oblikuje se glavni starogradski trg zvan Crć, danas Titov trg.

Slikovite uske ulice sa zbijenim kućama nisu ovdje jedina zanimljivost; na svakom koraku je i bogata kulturna baština. Na glavnom trgu je očuvana loža iz 16. stoljeća ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život. Ovdje su se objavljivale novosti te sudske presude, a mještani su svake nedjelje i u sajmenim danima plesali. Nedaleko je i ulaz u stari grad kroz portu Sanfior, glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav, simbol Mletačke Republike.

Stotinjak metara dalje, u glavnoj ulici smjestila se prekrasna Župna crkva Blažene Djevice Marije, koja u sebi nosi tragove od romantike do gotike, renesanse, baroka, neoklasicizma do suvremenih graditeljskih utjecaja. Trobrodna crkva sa šest mramornih oltara izgrađena je u 14. stoljeću na temeljima crkvice iz 11. stoljeća. Na pročelju crkve se nalazi lijepi mletački lav s otvorenom knjigom kao potvrda da je Venecija u to vrijeme bila u miru. Desno od crkve povezana je palača poznate plemenitaške obitelji Scampicchio.

S druge strane župne crkve je barokna palača Battiala-Lazzarini, jedna od najljepših zgrada u starogradskoj jezgri. Izgrađena u 17. stoljeću, impozantna palača s raskošnom fasadom ima površinu od 1000 četvornih metara. U njoj je danas smješten Narodni muzej s bogatom arheološkom i etnografskom zbirkom, no njegov najveći dio zauzima stalni postav rudarstva koji predstavlja labinsku rudarsku prošlost staru gotovo četiri stoljeća. U podrumu je dočaran rudarski hodnik duljine 150 metara u kojem se nalaze pruga, vagoneti, simulacija otkopa, transportna traka te alat i oprema rudara. Muzej sadrži i prikaz Labinske republike iz 1921. godine - štrajka labinskih rudara kao prosvjeda protiv fašističkog nasilja.

Svoje mjesto u starom gradu ima i Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, labinskog prosvjetitelja i znanstvenika koji je živio u 16. stoljeću. Tu su i zidine, brojne palače, Malo kazalište i drugi spomenici. Dodatni šarm daju brojni umjetnički ateljei, trgovine i barovi koji stari grad uz brojne atrakcije čine mjestom susreta i opuštanja.