Nacionalni Park Krka

Smješten na području Šibensko-kninske županije, NP Krka je prirodni fenomen i nezaobilazna točka posjete svakoga tko želi upoznati iznimne prirodne i kulturne znamenitosti ovog podneblja. 

Sam nacionalni park prostire se na 100 km2 i obuhvaća najljepši tok rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog mnogih posjetitelja razvile su se i turističke djelatnosti.

Rijeka Krka duga je oko 72 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen.

Područje oko rijeke Krke obuhvaća niz važnih arheoloških lokaliteta iz svih razdoblja, od prapovijesti do srednjeg vijeka. Pećine smještene uz rijeku bile su pogodna mjesta za zaklon ili stanovanje još u prapovijesnom dobu, dok su u srednjem vijeku na istaknutim gredama njezina kanjona podizana utvrđena naselja.

Od izvora rijeke Krke pa sve do njezina ušća, na lijevoj i desnoj strani kanjona, nalaze se srednjovjekovna utvrđenja, od kojih su neka bila jezgre naselja. Zajedno utvrde čine jedinstveni fortifikacijski sustav.

Osim prirodnim ljepotama i kulturnopovijesnim vrijednostima, Nacionalni park „Krka“ odlikuje se i bogatom sakralnom baštinom, koja privlači brojne hodočasnike. Osim dva najvažnija duhovna središta, samostana na Visovcu i manastira Krka, duž toka rijeke Krke nalaze se crkvice i brojne zavjetne kapelice koje su podizali pojedinci ili visovački franjevci.

Iskoristiti snagu vode, koje je bilo u izobilju, i pretvoriti je u korisni rad bio je primarni cilj čovjeka nastanjenog na obali rijeke ili u njezinoj neposrednoj blizini. Duž cijelog toka rijeke Krke postojali su, a neki još postoje, brojni mlinovi koji svjedoče o tomu kako je lokalno stanovništvo prirodne vrijednosti koristilo za svoje potrebe.

Mlinovi na rijeci Krki tipološki pripadaju mlinovima na vodeni pogon, koji se još nazivaju i vodenice. Vodenice pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja. U životu stanovnika Dalmacije, a u srednjem vijeku i širega područja, imale su iznimno značenje, pa su zbog toga često bile uzrok sukoba. One ne samo da su značile život, nego su donosile i velike prihode. Iako su često mijenjale vlasnike, u osnovi su ostajale iste, gotovo bez ikakvih tehničkih inovacija.

Krajem 19. stoljeća vodena snaga rijeke Krke počela se iskorištavati za prve industrijske pogone – hidroelektrane, koje su danas vrijedan spomenik industrijske arhitekture.

Posjetite ovaj naš jedinstveni nacionalni park i uživajte u njegovoj neopisivoj ljepoti!